Šibenik
koji se u povijesti prvi put spominje 1066.
god u vrijeme vladanja kralja Petra Krešimira
IV. glavni je grad Županije šibensko-kninske u kojoj živi
oko 152 tisuća stanovnika u 12 općina, 194 naselja i 5
gradova. Šibenik ima oko 56 tisuća stanovnika. Srednji
dio regije s duboko usječenim kanjonom rijeke Krke
i Čikole, te Prukljanskim
jezerom i Šibenskim kanalom,
razdvojen je na dva dijela, ali istodobno je rijeka Krka
spona koja je oduvijek integrirala prostor sjeverne i
srednje Dalmacije u jedinstvenu cjelinu, Šibensko područje.
Grad Šibenik je kulturno-prosvjetno,
administrativno i
privredno središte regije. U gradu se nalaze
brojne kulturne institucije - Županijski muzej s odjelima:
Arheološkim, Kulturno-povijesnim, Etnografskim, Galerijskim
i Prirodoslovnim; Arhiv; Gradska knjižnica, Uprava za
zaštitu kulturne i prirodne baštine - Konzervatorski odjel
Šibenik, Šibensko kazalište i Međunarodni dječji festival,
Galerija Sv. Krševana, Uprava Nacionalnog parka " Krka
", Šibensko pjevačko društvo " Kolo " ( od 1899. ).
 |
Među mnogim kulturno
- povijesnim znamenitostima posebno se ističe Katedrala
Svetog Jakova koja po svojoj ljepoti, konstrukcijskim
posebnostima i stilskim značajkama katedrala nije samo
najveći i najvrjedniji objekt graditeljskog naslijeđa
Šibenika, već je po tome jedinstveni spomenik sakralnog
graditeljstva upisan u UNESCOV registar 30. 11. 2000.
Katedrala je podignuta na južnoj strani središnjeg starogradskog
trga na mjestu romaničke crkve sv. Jakova. Ideja o gradnji
datira iz 1298. g. kad je Šibenik dobio biskupiju i status
grada. Odluka o gradnji donesena je 1402. godine. Gradnja
je započela tek 1431. godine i trajala je do 1536. godine,
uz prekide.
 |
Šibenik je nastao
i dulje vrijeme postojao samo kao utvrda - castrum.
Svojim zemljopisnim smještajem imao je važno vojno - strateško
značenje na istočnojadranskoj obali. Zbog toga su se gradska
komuna i svi njezini suvereni uvelike brinuli o obrambenom
sustavu grada podizanjem, jačanjem i održavanjem gradskih
bedema, kula i tvrđava. Tvrđave su najsačuvaniji dio fortifikacijiskog
sustava, među kojima se ističu:
Tvrđava
Sv. Ane koja se uzdiže u vrhu stare gradske
aglomeracije, na kamenoj uzvisini 70 m nad morem. Do početka
XV. st. nekoliko puta je rušena a svojom veličinom i izgledom
potječe iz XV. - XVII. stoljeća. Zauzima površinu od 2.600
m2. Unutar tvrđave prostrano je dvorište. U sjeveroistočnom
su dijelu pronađeni ostaci materijalne kulture, keramika
iz željeznog doba pretpovijesti, pa je sigurno da su Hrvati
tvrđavu podigli na mjestu gdje je nekoć postojao gradinski
punkt starih Ilira. Dva je puta tvrđava stradala od eksplozije
barutane (1663. i 1752.), nakon čega je popravljena.
 |
Tvrđava
Sv. Nikole - sagrađena
je na ulazu u Kanal svetog Ante 1535. - 1550. godine.
Sazidana je prema nacrtima mletačkog vojnog graditelja
Michielea Sammichella. Tvrđava u tlocrtu ima trokutastu
formu. U donjim dijelovima sazidana je od bijelog kamena
a u gornjim od opeka. Od detalja ovoga šibenskog renesansnog
fortifikacijskog objekta dojmljiv je portal glavnog
ulaza na sjeveroistočnoj strani. Od nadgrađa iz vremena
Mlečana sačuvane su samo dvije kamene krune zdenca iz
XVII. st. Tvrđava svetog Nikole spada u red najjačih
pomorskih fortifikacijskih objekata. Na hrvatskoj obali
Jadrana. Imala je važnu ulogu u odbrani Šibenika od
Turaka (1570. - 1573.).
Današnji Šibenik
je turistički grad,
a ujedno je i polazna točka za odlazak na područje najljepšeg
arhipelaga i u nacionalne parkove Krka
i Kornati. U
njemu turisti uz obilje kulturno - umjetničkih događanja,
mogu uživati u bogatoj gastronomskoj ponudi, uz poznata
šibenska vina. On je žila kucavica
za šibensko otočje prema kojemu svakodnevno plove lokalni
brodovi i jedre mnogobrojni nautičari u plovidbi rijekom
Krkom prema Skradinu
ili kroz Kanal Sv. Ante
prema nekom od mnogobrojnih otoka.
|
